psiholeptici (psiho- + grčki ληπτός: koji se može uzeti), lijekovi koji utječu na psih. procese pa se primjenjuju u liječenju duševnih bolesti i poremećaja. U određenoj dozi i na određen način mijenjaju psih. stanje duševnoga bolesnika. Psiholeptici su lijekovi što djeluju na ponašanje. Podskupina antipsihotika (neuroleptika) djeluje na psihoze, pojave poput nasilnosti, sumahnitosti, halucinacija, a dovode do smirivanja i osjećaja ravnodušnosti. Najviše se primjenjuju kod shizofrenije i delirium tremensa. Liječe znakove i simptome bolesti, ali ne i samu bolest. Glavni su predstavnici fenotiazini (promazin, levomepromazin, perazin, flufenazin, tioridazin), butirofenoni (haloperidol), diazepini, eksazepini, tiazepini (klozapin, olanzapin, kvetiapin), benzamidi (sulpirid), litijeve soli i risperidon.
Podskupini anksiolitika (trankvilizatora) osnovno je djelovanje smirivanje bolesnika te suzbijanje psih. napetosti, osjećaja tjeskobe, razdražljivosti, uznemirenosti i straha. Najčešće su propisivani anksiolitici benzodiazepini (diazepam, oksazepam, alprazolam, bromazepam, lorazepam, medazepam). Slijede ih karbamati (meprobamat) i azapironski anksiolitici (buspiron).
Podskupina hipnotika i sedativa obuhvaća lijekove za liječenje nesanice. Lijekovi izbora protiv nesanice su benzodiazepini (nitrazepam, flurazepam, midazolam) i midazopiridini (zolpidem). Primjenjuje se i valerijana.
